Zablude o proljećnim alergijama

Jedan od načina da se upoznamo sa proljećnim alergijama je i da „razbijemo“ najčešće zablude

  • Rano je još, neće alergija prije aprila, zahladilo je polovinom marta.

Nije rano, pravo je vrijeme da se priča o proljećnim alergijama. Biljni svijet ne priznaje ljudske vremenske podjele. Za trave je proljeće onda kad ogrije sunce. Kada zima nije posebno oštra, vegetacija kreće ranije. Dovoljno je nekoliko sunčanih martovskih dana da skoro sve ozeleni. Tada i alergičari osjete prve simptome.

-Mama ima polensku alergiju, moraju i djeca da je imaju.

Ne mora baš tako da bude!

Sklonost ka alergijama se naziva atopijska konstitucija. Postoji genetski zapis koji je zaslužan za alergijske bolesti. Treba znati  da se ne nasleđuju alergijske bolesti već sklonost ka alergijama. To znači da djeca vjerovatno nose „gen za alergiju“ koji su dobila od roditelja, ali uopšte ne moraju da dobiju i polensku alergiju.

I dalje ostaje tajna kako alergijske bolesti počinju i zašto neko ima simptome od sedme godine a neko u 30-oj godini. Takođe, od troje djece iz familije gdje su i otac i majka alergičari, dvoje može da bude bez smetnji a samo jedno dijete dobije neku alergijsku bolest.

-Dijete koje ima polensku kijavicu može da zarazi drugu djecu,treba ga se kloniti.

Ovo nije tačno!

Obična virusna kijavica se lako prenosi sa djeteta na dijete. Alergija nije infekcija, iako liči na klasičnu kijavicu, pa se ne može prenijeti kontaktom bolesnog djeteta sa zdravim.

-Djeca imaju crvene oči koje stalno svrbe, sigurno je neka infekcija.

Nije infekcija jedini uzrok crvenog oka. Alergijska reakcija na polen odigrava se i na konjuktivi oka, slično kao i u nosu. Postoje kapi za oči koje olakšavaju ove alergijske tegobe.

  • Polenska kijavica je bezazlena bolest. To će samo proći, ne treba terapija.

Nažalost nije tako. Polenske alergije su veoma neprijatne i usporavaju pacijenta da obavlja svakodnevne aktivnosti a ljekovi kao što su antihistaminici znatno poboljšavaju ove neprijatne simptome.

  • Hormonski preparati koji se koriste za nos, kao preventiva, mnogo su opasni.

To nije tačno kada se poštuje doza i trajanje terapije. Ovi ljekovi djeluju samo na nosnu sluznicu, znači nemaju sistemski efekat, pa su samim tim bezbjedni i vrlo efikasni, kad se pravilno koriste.

  • Dijete je imalo blagi oblik alergije na polen prošlog proljeća, pa je ove godine neće ni imati.

Nažalost, nije tačno. Daleko je veća šansa da će ove godine imati burniju reakciju. To je zato što kod alergija postoji lančana reakcija, gdje se vremenom spektar alergena širi, pa i alergijska bolest biva izraženija.

  • Kada dijete ima alergijsku kijavicu sigurno će dobiti i astmu.

Jedna alegijska bolest može nagovijestiti drugu ali ne mora osoba sa alergijskom kijavicom dobiti astmu.

  • Antibiotici pomažu u liječenju alergijskih bolesti, da se dijete „pokrije“.

Velika zabluda. U osnovi jeste zapaljenje ali ono nije infektivno već alergijsko.