Često roditelj uđe u ordinaciju i pita šta je, po mom mišljenju, najbolje preduzeti za liječenje djeteta, posebno ako je čuo više mišljenja (na žalost, u praksi smo često svjedoci, da više ljekara ima različita mišljenja za stanje istog pacijenta). Moj odgovor je uvijek isti-da ja u ovom poslu nemam pravo na svoje mišljenje, već primat ima mišljenje struke. Sve drugo bi bila moja improvizacija i, na kraju krajeva, nesavjesno liječenje.

U razvijenim zemljama je uspostavljen red i za ovakve situacije savremena medicina poznaje instituciju smjernica (eng guidelines). One su na neki način abeceda za određene bolesti i temelj dobre medicinske prakse. Omogućavaju standardizovan pristup za postavljanje ispravne dijagnoze, a samim tim i odgovarajuće terapije.

U više navrata sam u okviru ove rubrike pisala da u našoj državi postoji problem prekomjerne upotrebe antibiotika, a upravo zbog toga se ukazala potreba za djelovanjem Nacionalne Interdisciplinarne Komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA).  U sklopu mnogobrojnih aktivnosti ove Komisije, pokrenut je i projekat pisanja i formiranja smjernica za najčešće infekcije u pedijatriji. Jednostavnije rečeno, na jednom mjestu, precizno će biti iznešeno u kojim kliničkim stanjima će se antibiotik dati, a kad ga  treba  izbjegavati i samo pratiti dijete, u slučaju pogoršanja uraditi laboratorijske nalaze i ordinirati terapiju. Umjetnost liječenja je dati antibiotik u pravom trenutku, ne u bilo kojem trenutku.

Vodiče je pisalo petnaest pedijatara iz cijele države, a u diskusiji koja je pratila njihovo konačno uobličavanje učestvovala je većina crnogorskih pedijatara, na našim sastancima Udruženja pedijatara.

Roditelj nam više nije pasivni  posmatrač u liječenju, već  aktivni, dobro informisani učesnik, a naše smjernice će biti dostupne i njima, uskoro na sajtovima Ministarstva zdravlja i Udruženja pedijatara Crne Gore.

Dr Nina Mandić, pedijatar

PZU ,,Doktorica Mica”, Podgorica