Ekcem u sred zime
Atopijski dermatitis ili ekcem ne bira godišnje doba. Može se javiti bilo kad ali postoje izvjesna pogoršanja u hladnim danima.
Kako nastaje ekcem?
Ekcem je kombinacija genetske predispozicije spoljašnjih faktora (faktora sredine). Nastaje na „terenu“ suve i osjetljive kože kod djece koja su sklona alergijskim reakcijama, što znači da imaju atopijsku konstituciju.
Kako posumnjati da dijete ima atopijski dermatitis (ekcem)?
Obično se javi već u prvoj godini života kada se uočavaju djelovi suve i hrapave kože koja postaje crvena, a ako se dijete češe mogu se vidjeti i znaci infekcije u vidu žućkastih ogrebotina i ljuspica. Najčešće su na obrazima, pregibima i na spoljašnjoj strani ruku i nogu.
Zašto se koža lako zacrveni na hladnoći?
Hladno vrijeme, kao i vjetar pomažu iritaciji pa ubrzavaju nastanak ili pogoršanje ekcema. Zato je važno da se koriste hidrantne- zaštitne kreme prije svakog izlaska na hladni zimski vazduh.
Sunčevi zraci?
Zimi je sunce, naizgled paradoksalno, opasnije nego ljeti. To je zato što hladnoća zavarava i pomislimo da nam sunce ne može ništa. Ekcem se može drastično pogoršati ako je zaštita od sunca neadekvatna.
Da li grijanje utiče na pojavu ekcema?
Da, utiče, i to nepovoljno.Suv vazduh u prostorijama gdje boravi dijete isušuje kožu, a koža djece koja su sklona ekcemu je inače suva i osjetljiva. Zato treba redovno ovlaživati vazduh.
Kako hrana utiče na ekcem?
Ekcem se nekad može pogoršati posle neke hrane. To nije lako ustanoviti, jer reakcije nisu neposredne, već obično odložene a i postoje oprečna mišljenja kad je ova tema u pitanju. Najbolje je pratiti samo dijete i reakciju kože na neke namirnice.
Kako kupanje utiče na ekcem?
Voda je neprijatelj jer isušuje kožu, ali svakako nije zabranjeno.Posle kupanja obilato njegovati kožu masnim neutralnim preparatima za njegu osjetljive kože (emolijansi,vazelin). Zapravo, svakodnevna njega, više puta dnevno, i ne vezano za kupanje, je osnov njege ekcematozne kože i važna mjera sprečavanja komplikacija.
Kada su potrebne ljekovite kreme?
Ako se jave znakovi dermatitisa, crvenilo, ljuspanje, deskvamacija kao i komplikacije bakterijama i gljivicama, onda neutralne kreme nisu dovoljne.Tada se preporučuju anti-inflamatorni ljekovi. Postoje dvije grupe ovih ljekova. Jedni su iz grupe kortikostreoida koji uspješno smanjuju svrab i crvenilo ali na duže staze izazivaju atrofiju (istanjenje) kože i ne preporučuju se često. Drugu grupu čine nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (inhibitori kalcineurina- primekrolimus) koji ne dovode do atrofije kože. Ako je došlo do bakterijske ili gljivične superinfekcije koriste se antibiotske i antigljivične masti.
Najnoviji komentari