Savremeniji pristup

Savremena dijagnostika i terapija počiva na smjernicama, na principima ”medicine zasnovane na dokazima’‘, a sa ciljem da se racionalizuje pristup u dijagnozi i primjeni terapije. U Pedijatriji se u zadnjih 10ak godina vrlo često operiše pojmom zloupotrebe antibiotika koja je postala globalni problem, čak i u razvijenim zemljama.

Svake godine se susrijećemo sa pojavom prehlade, grlobolje i gripa. Kada roditelji dovedu dijete kod ljekara budu iznenađeni ili čak i ljuti ukoliko iz ordinacije izađu ”praznih ruku”, tj. ako ne dobiju antibiotski sirup. No, ako ljekar djetetu ne prepiše antibiotik, najvjerovatnije mu tako čini veliku uslugu…

Pronalaženje antibiotika predstavlja revoluciju u liječenju bakterijskih infekcija koje su se u ”preantibiotskoj eri” često završavale fatalno. Međutim, njihovo prekomjerno propisivanje je vremenom dovelo do sojeva koji su otporni i ne odgovaraju na terapiju.

Razlika između bakterijskih i virusnih infekcija

Važno je znati da postoje dvije vrste mikroorganizama uzročnika infekcije. To su bakterije i virusi. Iako oba ova agensa uzrokuju bolesti s nekada sličnim ili, naizgled, istim simptomima, način na koji uzrokuju bolest i razmnožavaju se je potpuno različit. Bakterije su živi organizmi koji opstaju kao pojedinačne ćelije. Bolest izazivaju tako što napadaju ljudsku ćeliju i proizvode toksine (čime će napadnutu ćeliju uništiti) ili se razmnožavaju i tako ometaju fiziološke procese u organizmu. Najčešća su dva mehanizma kojima antibiotik ubija bakteriju:

  • uništavanjem njenog zaštitnog zida 
  • onemogućavanjem reprodukcije, tj. razmnožavanja

S druge strane, virusi ne mogu opstati sami za sebe. Oni su, u stvari, grupa molekula koja može da živi i razmnožava se samo ako napadne drugi živi organizam. Neke viruse ubija naš imuni sistem, a drugi jednostavno moraju da prođu svoj put nastanka, razvoja i propadanja. Obzirom da nemaju svoj ćelijski zid antibiotici na njih nemaju nikakvo dejstvo. Najčešći razlog posjete pedijatru su akutne infekcije gornjih disajnih puteva i do 95% je uzrokovano upravo virusima. Ovo znači da je upotreba antibiotika u ovim stanjima rijetko potrebna. Ovi ljekovi često se primjenjuju bez potrebe, a i kada se daju s razlogom njihov izbor nije racionalan. Uzimanje antibiotika u situaciji kada oni nisu indikovani (kod virusnih infekcija), ne samo da ne koristi, već može imati neželjene efekte – može dovesti do razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, tj. do bakterijske rezistencije.

”Dobre bakterije”

Sve zdrave osobe na površini kože i sluznice imaju bakterije koje su ”prirodni stanovnici”, tj. saprofiti i štite organizam od opasnih mikroorganizama, izazivača bolesti. Kada bolesno dijete često i bez pravog razloga uzima antibiotike, saprofiti bivaju uništeni zajedno s onim bakterijama koje izazivaju bolest (tzv patogenima). Otporna bakterija tada može da preživi i razmnožava se. Postoji mogućnost da, kada sledeći put dijete bude imalo tešku bakterijsku infekciju, pravo dejstvo antibiotika izostane, a tada nam je ono upravo i jedino potrebno. Takođe,  česta upotreba antibiotika uništava naše saprofite, ostavlja organizam, tj. disajne puteve, bez zaštite čime se otvara put češćim virusnim infekcijama.

Začarani krug

Farmaceutska industrija iznalazi stalno nove i moćnije antibiotike čija nepažljiva i nedomjerena upotreba takođe završava  u začaranom krugu bolest-antibiotik-rezistencija. Brzo će nastupiti momenat kada će u stalnoj utakmici rezistentni soj pobijediti antibiotik. Da li smo na pragu bespomoćnosti?

Korak ka rješenju problema

Pravilno dijagnostičko i kliničko rasuđivanje je neophodan korak ka racionalnoj upotrebi antibiotske terapija kod djece. Značajno je da ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sprovode edukaciju roditelja u smislu upoznavanja sa prirpodom virusnih respiratornih infekcija i objasne da kod ovih stanja:

 

  • Preventivna upotreba antibiotika nema nikakav uticaj na mogućnost razvoja sekundarnih bakterijskih infekcija
  • Antibiotici imaju potencijalno ozbiljna neželjena dejstva
  • Neracionalna primjena antibiotika doprinosi  pojavi rezistencije bakterijskih uzročnika.